Dugo je vremena jedini izvor svjetlosti koje je čovječanstvo imalo na raspolaganju bilo Sunce . Potom je, prije oko 300,000 godina, pretpovijesni čovjek otkrio vatru kao izvor topline i svjetlosti. Logorska vatra, a kasnije borove baklje i uljne i lojne svjetiljke dovele su svjetlost u špilje u koje sunčeva svjetlost nikada nije ušla. Veličanstveni crteži u pećini Altamira, koji datiraju od prije oko 15 000 godina, mogli su se napraviti samo pri umjetnom svjetlu.
Svjetlost nije samo osvjetljavala zatvorene prostore; već je rastjerivala tamu i vani. Svjetionik u Aleksandriji počeo je slati svjetlosne signale oko 260. godine prije Krista, a postoje dokazi iz 378. godine nakon Krista da su bila „svjetla na ulicama“ drevne Antiohije.
Još od davnina postoje dokazi o ornamentalnim i funkcionalnim instalacijama koje su služile za održavanje dragocjenog plamena koji je bio izvor svjetlosti. . Fenjeri su se koristili tisućama godina. Značajan napredak donio je okrugli plamenik kojeg je 1783. godine izumio Aimé Argand. Iste godine proces koji je razvio Mickelaers iskorišten je za izdvajanje „rasvjetnog plina“ iz rudnika ugljena za plinske lampe.
Uljne lampe, baklje i svijeće upotrebljavale su se sve do 19. stoljeća, a sve su proizvodile svjetlost iz ulja ili plina. Miris je bio neugodan, a otvoreni plamenovi opasni.
Doba električne rasvjete
Sve naprednije znanstvene spoznaje dovele su do razvoja boljih izvora svjetlosti. Na primjer, eksperimenti s električnim lučnim svjetiljkama izvodili su se već u 18. stoljeću. Međutim, nisu dobili praktično značenje sve do 1866., kad je Werner Siemens razvio dinamo 1866. godine. Sada se električna struja mogla proizvoditi ekonomično.
Međutim, doba električne rasvjete zaista je započelo tek 1879. godine – godine kada je Thomas Alvar Edison „ponovo izumio“ žarulju sa žarnom niti. Proizveo je prvu pravu žarulju, iako je prethodne nacrte 1854. godine predstavio njemački urar Johann Heinrich Goebel. Na tržište je došla žarulja s volframskom niti. Nedugo nakon toga, pridružila joj se i prva žarulja na izboj.
Danas bi život bio nezamisliv bez umjetne rasvjete. Posljednjih godina svjedoci smo sve bržeg i dinamičnijeg razvoja žarulja i svjetiljki. Učinkovite tehnologije, novi materijali i optički sustavi stvaraju nove mogućnosti za umjetnu rasvjetu – donose komfor i praktičnost uz veću sigurnost za okoliš.