Cirkadijalni ritam

Svjetlost ima kronobiološki učinak na ljudsko tijelo. Tako na primjer u mrežnici oka postoje posebni receptori koji neposredno potiču proizvodnju melatonina, koji je poznat i kao „hormon sna“. Svjetlost pomaže pokrenuti i sinkronizirati naš „biološki sat“, cirkadijalni ritam koji regulira aktivne i pasivne faze biološke aktivnosti ovisno o dobu dana ili godine.
Ljudski je biološki sat namješten za dnevni ritam od oko 24h. Međutim, to se može promijeniti kao posljedica izlaganja svjetlosti, posebno onoj nižih valnih duljina. Registriraju ga živčane stanice u mrežnici oka koje su osjetljive na svjetlost, te utječe na trenutno stanje organizma i cirkadijalni ritam.